
Miro
Marinić (1950.-2009.)
Umro je Miro Marinić.
Nikako to ne mogu povezati s njim. Sjećam ga se uvijek vedrog,
pričajućeg o planinarenju i fotografijama, a posljednjih
godina i o njegovim unučicama i unucima.
Bio je uvijek tu, od
samog početka Društva, više od 30 godina, iako nije
želio biti u nekim formalnim strukturama. No upravo je
Miro, ili kako su ga svi znali Mirek bio onaj duh koji je
povezivao ljude na planinarenju, Rakitju, u sauni i našim
veselicama.
Bio je uvijek povezan s
prirodom, naturist staroga kova. A i mnogi su njegovi
prijatelji postali naturisti jer im je Mirek prenio ljubav prema prirodi i prema
zajedničkom druženju.
Prvi je dolazio svojim biciklom na Rakitje, još u rano
proljeće dok su drugi još bili toplo obučeni.
Nema više Mireka,
no ostalo je sve ono što je dao Društvu, sve ono što je
prenio na nove i stare naturiste, ostale su njegove
nebrojene fotografije iz fotoaparata od koje se gotovo nikad
nije odvajao. Slava mu.
07.10
2009.
U utorak 07.10 2009.
dodijeljen je prvi certifikat za naturističke kampove i
naselja u Puli u zgradi Županije naturističkom naselju i kampu Valalta u
Rovinju.
Prisutni dodjeli bili su Predsjednica INF-a gospođa Sieglinde Ivo i
predsjednik Društva naturista Hrvatske Davorin Žugčić, zatim gosp. Jerko
Sladoljev kao predstavnik "Top camping" udruge, Predstavnici ministarstva
turizma, Istarske županije i turističke zajednice Istarske županije te
predstavnici Valalte. Certifikat je potpisan od strane INF-a
i DNH
Prisutni su bili i mediji pa je
to bila prilika da se nešto čuje i o DNH.

|
|
Preneseno s web
stranice Dnevnik.hr
Kamperi umjesto
turista postali ilegalni
useljenici (Dnevnik.hr)
Mnogi od njih u kampovima
borave više od 90 dana, a
vladinom odlukom preko noći su
umjesto turista postali ilegalni
useljenici koji trebaju
dokumente. To su doznali na bizaran
način. 'Našli smo to krajem
svibnja u wc-u u kampu i malo smo u
šoku, jer nikad
nismo čuli za pravilo od 90 dana',
rekla je gošća iz Njemačke. A svoj
su boravak platili unaprijed kao
turisti, a sada su ilegalci. 'Svega
nam je dosta i više neću dolaziti',
rekao je gost iz Njemačke. U
kupaćima tako umjesto
ručnika skupljaju brdo dokumenata,
a sve da bi dokazali da tu ljetuju.
Taj ljetni dodatak u Hrvatskoj stoji
i do 3.000 kuna.
Direktori kampova ovu leteću izmjenu
Vlade ne podržavaju.
Hrvatska tjera svoje goste
'Svakako da turistima to
nije u interesu nego
zapravo to pričinjava poprilične
teškoće', rekao je Viktor Žužić,
direktor kampa. Kamperima
veteranima koji Hrvatsku posjećuju
gotovo četiri desetljeća ovo je kap
koja je prelila čašu. 'U
odnosu na sve probleme poput
prijašnjih carinjenja prikolica,
zbog čega je mnogo gostiju otišlo,
da bi nas sada ponovno iznenadili s
pravljenjem viza. Više
nećemo doći', rekao je gost
iz Njemačke te dodao kako više u
Hrvatsku neće dolaziti ni njegovi
prijatelji. U vrijeme kad se
treba boriti za svakog gosta,
Hrvatska svoje tjera u druga
odredišta. Kad srce kaže
ljeto, kaže Turska, Italija,
Španjolska...
|
|
Z AGREBAČKI BABINJAK

Svoju naturističku plažu Zagreb je imao
još 1926. godine kada je izgrađeno drveno kupalište na Savi.
Kupalište je imalo i tuševe koji
su nekim posjetiteljima plaže bili dovoljni za ljetno rashlađivanje.
U sklopu kupališta bio je i poznati Babinjak na kojem su se
nage sunčale mnoge Zagrepčanke. U to je vrijeme to bila
jedina službena nudistička plaža u zemlji i među rijetkima u
Europi.
To je mjesto privlačilo mnoge tek stasale mladiće.
Na žalost mnogih momaka, zagrebačke su se gospođe bile dobro
pobrinule da njihova naga tijela uhvate samo Sunčeve zrake.
To više jer i tada je dobra boja bila na cijeni! A tu su
bili i stalni čuvari koji su pazili da ih nitko ne
uznemirava.
Izbori ljepote bili su česti na Savskom
gradskom kupalištu i nerijetko začinjeni pjesmom, te
neizostavnim cvijećem koje se u velikim buketima predavalo
uz laskavu titulu.
Danas 80 godina kasnije možemo se upitati kako to da
današnji "gradski oci" ne mogu u Zagrebu urediti jednu
naturističku plažu, onu na Jarunu. Pa ako su se prihvatili
toga da upravljaju i odlučuju o Zagrebu mogli bi bar malo
naučiti o povijesti Zagreba. |